Ante Žigman na konferenciji „Zagreb – financijsko središte: Ususret euru“

Datum objave: 30.10.2018., 13:12
„U Hrvatskoj danas kontinuirano raste imovina nebankovnih financijskih institucija, ali u politici, u gospodarstvu i posebno kod građana još ne postoji dovoljna svijest o tome što ona predstavlja za stabilnu financijsku budućnost zemlje“ - izjavio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ante Žigman tijekom prezentacije na temu „Europski pogled na hrvatski nebankovni financijski sektor“, održane na konferenciji: „Zagreb-financijsko središte: Ususret euru“.
U Hrvatskoj, prema riječima Žigmana, depoziti po viđenju s kamatnom stopom oko nula posto nastavljaju rasti, dok istovremeno većina građana uopće ne razmišlja u kojem obveznom mirovinskom stupu štede niti hoće li ikada odvojiti novac za treći mirovinski stup. Istovremeno, ulaganje kroz životna osiguranja među najnižim je razinama u Europi, a usprkos snažnom rastu alternativnih ulaganja građana u svijetu, neto imovina hrvatskih investicijskih fondova znatno je ispod europskog prosjeka, a stagnacija na tržištu kapitala kroz godine je značajno smanjila broj investicijskih društava.

„U svjetlu tih trendova, postavlja se pitanje možemo li zajedno s Vladom kroz porezne i druge politike i poticaje pokušati to promjeniti, kako bi pokrenuli razvoj Hrvatske kao regionalnog financijskog tržišta, a opet pritom dovooljno brinuli o zaštiti svakog potrošača i njegove budućnosti. Posebno se to posebno odnosi na poticanje dobrovoljne mirovinske štednje za mlade te na poticanje trgovanja na domaćem tržištu kapitala kod malih ulagača.“, istaknuo je Žigman.
Sklonost k riziku mora ostati samostalna odluka educiranog građana čemu svi težimo, ali važno je i educirati da je sva ulagačka imovina nebankovnog finacijskog sektora zapravo njihova imovina za budućnost. U mjeri u kojoj će ona rasti, utoliko će i Hrvatska u budućnosti osjećati manji teret da općom socijalnom politikom gasi požare iz proračuna na teret svih poreznih obveznika, naglasio je Žigman.

Iznijevši o podatke o strukturi financijskih sustava pojedinih zemalja EU, Žigman je naglasio da su oni pod utjecajem više faktora: kretanja i obilježja tržišta kapitala, višegodišnjeg razdoblja niskih kamatnih stopa koje je institucionalne investitore usmjerilo prema obvezničkim i nekretninskim tržištima te zakonodavnih, institucionalnih, povijesnih i drugih specifičnosti pojedinih zemalja EU. 

Što se tiče imovine nebankovnih financijskih institucija, ona danas u Hrvatskoj čini 33 posto imovine financijskog sustava Republike Hrvatske (RH). Mirovinski fondovi i osiguravajuća društva najznačajnije su nebankovne financijske institucije s obzirom na iznos imovine kojom upravljaju, a koja je dominantno uložena u (državne) obveznice (70 posto) što značajno nadilazi prosjek ulaganja europskih mirovinskih fondova u taj financijski instrument.
Demografska kretanja stvaraju pritisak na mirovinske sustave u većini zemalja EU, zbog čega je u planu povećanje dobi za odlazak u mirovinu.
Iako su osiguravajuća društva značajni institucionalni investitor u Hrvatskoj, u usporedbi sa značajem tih institucija u Europi (posebice životnih osiguranja), postoji znatan potencijal za daljnji rast tog segmenta financijskog sustava u Hrvatskoj.

Recentni rast neto imovine investicijskih fondova koncentriran je u obvezničkim fondovima, dok ostali fondovi, posebno novčani, bilježe smanjenje neto imovine pod upravljanjem. Novčani fondovi i na europskoj razini bilježe neto odljev imovine.