RBAnaliza: Rast, iako sporiji, nastavlja se

Datum objave: 13.7.2017., 10:47
Analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) pripremili su treće ovogodišnje izdanje publikacije RBAnaliza pod nazivom "Rast, iako sporiji, nastavlja se". Uz uobičajene ekonomske i tržišne teme, fokus broja donosi kratak osvrt na događanja vezana uz najveću hrvatsku kompaniju, pod nazivom "Agrokor – rast na dug došao na naplatu".

Prva polovica godine u Hrvatskoj bila je u svakom pogledu zanimljiva. Najveća privatna kompanija postala je najveći sistemski rizik za gospodarstvo uz još uvijek neizvjestan rasplet situacije. Posredno, pitanje oko Agrokora uzrokovalo je i privremenu, ali poprilično veliku političku neizvjesnost. Vlada premijera Plenkovića naposljetku je ipak opstala u izmijenjenom sastavu. Nakon lokalnih izbora i preslagivanja političkih pozicija izgledno je nešto mirnije političko razdoblje čak i uz krhku većinu u Saboru. Hrvatska se tako priključila mnogim europskim državama koje, osobito proteklih nekoliko godina, obilježava politička volatilnost. Iskustvo je pokazalo da potonje i ne predstavlja preveliki problem ukoliko su institucionalno okruženje i vladavina prava snažni i efikasni. U suprotnom, negativan rizik političke neizvjesnosti svakako raste. Sada se od Vlade očekuju konkretne mjere za unaprjeđenje gospodarstva. Reforme i mjere za njihovo provođenje zacrtane su u Nacionalnom programu reformi. Ocjena provedbi tek predstoji, a ključnim smatramo mjere usmjerene na reformu javne administracije, čiji zaposlenici (opća država) zajedno s javnim poduzećima čine preko 20 posto radne snage. U takvim uvjetima, još uvijek visoko porezno opterećenje teško je smanjiti.

U sjeni Agrokora i političkih previranja, Hrvatska je nastavila sa sličnom dinamikom oporavka. Ohrabrujuće rastu izvoz roba i investicije. Ipak, pozitivne učinke inozemne i domaće potražnje umanjuje još uvijek visoka uvozna ovisnost ukazujući na nisku konkurentnost i potrebu jačanja izvoznoga sektora i svjetskoga tržišnog udjela. Sa strane ponude, rast će predvoditi sektori vezani uz ugostiteljstvo. Unatoč usporavanju, očekujemo nastavak rasta u industriji te solidan oporavak građevinarstva, djelatnosti koja je još daleko od razina kakvih smo viđali u pretkriznom razdoblju, dok bi zamašnjak mogla dobiti kroz fondove Europske unije.

Procjene rasta gospodarstva blago su korigirane (kumulativno u dvije godine za 1 postotni bod), ali u projiciranom dvogodišnjem razdoblju još uvijek ostaju solidne i iznad dugoročno potencijalne stope rasta. Prema našim očekivanjima stopa rasta u 2017. godini mogla bi biti tek blago ispod prošlogodišnjih 3 posto, ali 2018. godina mogla bi nas suočiti s posebnim izazovima.

Neizvjesnost oko načina i brzine restrukturiranja Agrokora, sekundarni i indirektni učinci te globalno okruženje, uključujući i mogućnost polaganoga stezanja monetarnih politika, neki su od ključnih, ali ne i malih izazova.

Zasad je izvjesno da se prvo podizanje referentne kamatne stope u eurozoni neće dogoditi prije trećega tromjesečja 2018. godine, što unatoč očekivanom polaganom stezanju likvidnosti može zadržavati kamatne stope u negativnom području. Izvjesno je međutim da se razdoblje negativnih kamatnih stopa mora približiti svom kraju, a razdoblje dotad treba iskoristiti za daljnje sređivanje javnih financija. Mala i otvorena ekonomija poput Hrvatske s profilom rizičnosti neinvesticijskog rejtinga osobito je osjetljiva na mogućnost rasta kamatnih stopa i/ili financijskih nestabilnosti.

Povoljne tržišne uvjete i u ovoj i u 2018. godini trebalo bi pružati i domaće financijsko tržište, budući da umjerene stope inflacije i stabilan tečaj ne zahtijevaju zaokret u monetarnoj politici. Pokušaj rekunizacije, odnosno deurizacije financijskoga sustava tek djelomično daje rezultate, jer dok se sklonost ka kunskom kreditiranju povećava, izvori sredstava banaka (dugoročni depoziti) ostaju dominantno u euru.