Socijalna sigurnost putem dobrovoljnog mirovinskog fonda

Datum objave: 7.7.2017., 10:01

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima



Prema Zakonu o porezu na dohodak, premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojih radnika, do visine od 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje, neoporezive su i priznaju se poslodavcu kao rashod

Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. prvo je društvo koje je osnovalo dobrovoljni mirovinski fond u Republici Hrvatskoj još 2002. godine, paralelno s početkom rada obveznih mirovinskih fondova. Tada su dva odvojena društva upravljala dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odnosno obveznim mirovinskim fondom, a od 2015. godine Raiffeisen mirovinsko društvo upravlja obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Jedan od razloga ovakvog integriranog pristupa jest kvalitetnije i učinkovitije upravljanje portfeljima dobrovoljnih fondova, te afirmacija i veći značaj dobrovoljne mirovinske štednje.

Kada govorimo o mirovinskim fondovima, moramo spomenuti da se obvezni mirovinski fondovi dijele u tri kategorije: A, B i C, koje se međusobno razlikuju po ograničenjima članstva s obzirom na razdoblje do datuma umirovljenja te investicijsku strategiju i ograničenja ulaganja. Svaka novozaposlena osoba dužna je u roku od šest mjeseci odabrati obvezni mirovinski fond, a ako to ne učini, Središnji registar osiguranika (REGOS) će ga po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije B jednog od četiri mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima. A i danas, gotovo 15 godina nakon započete mirovinske reforme, statistika pokazuje kako zapravo vrlo velik postotak novozaposlenih odluku o obveznom mirovinskom fondu prepušta REGOS-u. Slijedom navedenog, vrlo bitnim smatramo razvijati svijest, naročito kod mladih, koji tek stupaju u svijet rada, o tome kako je odluku o odabiru obveznog mirovinskog fonda potrebno donijeti samostalno te nastavno na to, da je važno na vrijeme započeti i sa štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini štedni proizvod s dvije vrste olakšice odnosno poticaja. Državna poticajna sredstva (DPS) uplaćuju se na račune članova kao dodatak od 15 posto na sve uplate koje su izvršene u jednoj kalendarskoj godini. Poticaji mogu iznositi najviše 750 kuna godišnje, što znači da je optimalna štednja, kojom se poticaji maksimalno iskorištavaju, iznos od 5.000 kuna uplaćen u dobrovoljni mirovinski fond tijekom jedne kalendarske godine. Porezna olakšica dana je hrvatskim poslodavcima kako bi ih se stimuliralo da uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima. Prema Zakonu o porezu na dohodak, premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojih radnika, do visine od 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje, neoporezive su i priznaju se poslodavcu kao rashod.

Pored navedenih poticaja, značajnu ulogu imaju prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova koje mirovinska društva ostvaruju upravljajući sredstvima svojih članova.

Naime, strategijom aktivnog upravljanja imovinom mirovinskih fondova gdje se i obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravlja jednako odgovorno i profesionalno, Raiffeisen mirovinsko društvo nastoji postići osnovni cilj – ostvarenje primjerenog prinosa na dugi rok u odnosu na preuzeti rizik osiguravajući pritom optimalan rast mirovinske štednje svim svojim članovima.

Nadalje, štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu potpuno je transparentna i prilagođena mogućnostima člana koji štedi koliko može i uplaćuje dinamikom koja odgovara njemu. Sredstva u fondu u potpunosti su nasljedna u slučaju smrti člana.

Svrha štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu je dodatna mirovina, odnosno osiguranje trajne socijalne sigurnosti u starijoj životnoj dobi.

S obzirom na to da je svrha štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu mirovina, korištenje ušteđenih sredstava moguće je već s 50 godina života u obliku isplata kroz najmanje pet godina. Istovremeno, mogući postotak jednokratne isplate iznosi čak 30 % od ukupnog iznosa ušteđenih sredstava. U konačnici možemo zaključiti da je ovaj oblik štednje najbolji izbor za sve one koji žele veću mirovinu.

Članak je objavljen u tiskanom izdanju časopisa Svijet osiguranja, broj 6, 2017.